NAN VOYAJ NOVO, tanpri atanti. Eksplore vle antre nan kreyas fonè lamè ap fè yon voyaj aktravers kreyas obskyr lamè. Zil pouvans sèvi ak zantropolo pou deskiv li ki genyen anba dlo a. E youn nan zil sa se rele grenn torès soudan . Pi senp machin sa yo pèmèt zantropolo kolekte sampl nan fon lamè.
Samplè a gravi a fonksyone komin yon gran pwoch ki soti boue ak tè de sou fonb la. Li se yon outil kritik pou syansisy ki chanche konprann kijan planè a te chanje e kijan kliman li operè. Sediman marin yo rasanple ak yon samplè a gravi, pemitant rechètchyè yo etidye envirònman anpil devan e chanjman ki te arive nan tan.
A samplaj soumar se yon long tib mete ak yon pwa gwo ak lari anrejete a youn nan. Alòs, siyansye a te aba tiyon nan lamè a, ki gravite a te fè travay li, li te trèbise li nan, nan bou lim la sou fon. Pou pi mal pou tiyon an, yo te libere pwa a, pèmèt nan ak tè a remple tib la. Etid la te rete nan zafè a pou analiz plis pi.
Tiyan gravi a li mennen se yon tèknoloji simple, men li fonksyone kreyabman byen. Mase sipoze a te pèmèt tiyon an ale pli vit nan wou a. Li desan pou pran egzemplè sa sen san deplase kat laye lim la pou ke enfòmasyon orijinal la prezeve. Eksplore a ka aprann kisa ki nan lim a epi si li kontyen fosil oswa materyal lot pa egzaminye egzemplè a.

Kot ryekari ki etidye chanjman klimatik, mwen sèvi ak antèy granje pou etidye jan klimat Latè a te chanje sou peryòd lon. Paleoklimatoloj yon ekspè nasyonal ki etidye klimat anpil lontan. Pa fè foraj nan pati diferan de planche lajan ak pran sanpl tè, mwen kapab jwenn ide sou envirònman anpil lontan epi jwenn patern ki ka ede nou konnen sa ki ka arive ak klimat la devan. Mwen travay ak antèy granje: yon outil spesyalize ki pèmèt ou ekstrè donnen anpil antre kay la.

Antèy granje joue yon rol kritik nan konprann chanjman klimatik. Li fè dispo pou nou yon rekòd de kijan envirònman anpil lontan te chèche. Sisyen yo kapab li jan klimat Latè a te evolwe tanbou pa egzamine sanpl tè resevwa nan antèy granje. Konnen sa a pèmèt nou modelize chanjman klimatik devan ak in vent deviz stratji pou proteje planèt nou.

Anplis ke rechèch sou chanjman klimatik, samplè a ti gravè a sèvi akòdeman pou etidye anviwonman lamè ak zanimo ki abite la. Rechèche a ka aprann ki jan kreati a te nan zòn an e kijan anviwonman an te chanje pa regarde ekipo de boue nan dife lòkasyon lamè, di yo. Se detay kritik pou prezo ve a sistèm lamè.